Samo da podsjetim na topic od prije godinu dana (mene nije bilo ovdje)...
Koliko li je božićnih drvaca ukrašenih topovima bilo ovog božića
P.S. Ne volim otvaranje novih topica, ima ih baš kojekakvih otvorenih. Zato ovaj tekst lijepim ovdje, objavljen u jednom dnevnom listu, božićni broj...
Citat:
ISTRAŽUJEMO: TKO SU GOSPODARI I ZIDARI NOVOG SVJETSKOG PORETKA PO MJERI NAJRAZVI-JENIJIH
Globalnu vlast drže Bilderberg, Trilaterala, bankari i naftaši
Piše Ivo Jakovljević
Vođe jesu sve moćnije, ali ni urlika s ulice ne manjka – rat protiv Svjetske trgovinske organizacije nedavno u Hong Kongu Tko su gospodari novog svjetskog poretka (tu je floskulu prvi izrekao Adolf Hitler 1939., a oživio George Bush mlađi na početku svog prvog mandata u Bijeloj kući) na pragu krajnje neizvjesne, 2006.?
Stari se poredak raspao na dramatičnom razmeđu 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća, s okončanjem »hladnog rata«, bipolarizma SAD-a i SSSR-a kao tadašnjih supersila, te s raspadom Varšavskog pakta, SEV-a, SSSR-a, Čehoslovačke i SFRJ. Novi se razvija širenjem Evropske unije i NATO-a na evropski sjever, istok i balkanski jug, ali i bujanjem Kine kao zasad treće ekonomske sile svijeta (kao kapitalističke zemlje, još pod vlašću tamošnje Komunističke partije), te američko-britanskim ratom za osvajanje iračke nafte preko kojeg cvjetaju golemi novi profiti zapadnih transnacionalnih kompanija i mega-banaka.
Amerika kao kriterij svega postojećeg
Iz američkog interesnog kuta, svjetsko se gospodarstvo i politika čine kao da su na unipolarnom rasporedu globalne moći, pod kapom Amerike kao jedine svjetske velesile, koja stoga više ne mora birati sredstva da bi postizala svoje strateške ciljeve. No, iz interesnih kutova većine toga istog svijeta, njegovo gospodarstvo i politika poprimaju sve izrazitiju multipolarnost i sve neizvjesnije višestrano nadmetanje SAD-a sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom, Rusijom, Japanom i uzavrelim naftonosnim prostorom arapskoga Srednjeg istoka i pretežno muslimanske srednje i južne Azije. U igri je, dakle, dosad najviši i najsveobuhvatniji intenzitet globalnog nadmetanja za prevlast na zemlji, vodi i u zraku u sveukupnoj povijesti, s beskonačnim brojem varijabli, mogućnošću poteza i kontrapoteza, te s posve neizvjesnim rezultatom i posljedicama u neposrednoj budućnosti, čak i s pogledom samo u sutrašnju 2006-u.
Nedostaju odgovori
Upravljanje sve dinamičnijim tehnološkim, geopolitičkim i geoekonomskim promjenama u sklopu sve globaliziranijeg biznisa i otvorenog višestranog sudaranja – ne samo najmoćnijih i najvećih zemalja svijeta, nego i njegovih kulturno-vjerskih cjelina (prema Samuelu Huntingtonu, »civilizacija«) – prerasta u novi, povijesno neiskušani znanstveni, razvojni i etički izazov. Djelotvorne globalne odgovore na tu vrstu svjetskih izazova više ne mogu davati trustovi mozgova na nacionalnim razinama, pa niti na razini najmoćnijih međunarodnih organizacija, nego – pokazuje to i najnovija praksa – moćni stručnjaci globalnog tipa, koji su izvan svake kontrole (korporacijske, državne, međunarodne), ali koji kasnije, u sklopu svojih službenih dužnosti, svoje dogovore mogu pretvarati u razvojnu ili sigurnosnu strategiju svojih država, korporacija ili međunarodnih ustanova kojima su na čelu (ili će to u njihovo ime raditi mlađi članovi iste »lože«). Na toj karti globalne moći sve je manje mjesta za vrhove vjerskih zajednica: ili su marginalizirani, ili su u užoj konkurencijskoj igri isključeni, ili su korumpirani od vrhova globaliziranog kapitala.
Tko su, dakle, glavni akteri zidanja novog svjetskog poretka danas: koja svjetska imena, koje globalizirane kompanije, koje međunarodne ustanove?
Upravljači, gospodari i face s interneta
Prema zadnjoj top-ljestvici globalnoga časopisa »Forbes«, novim svjetskim poretkom drmaju najveće bankarske i naftaške grupacije, u američko-evropskom transnacionalnom vlasništvu, predvođene Citigroup i ExxonMobil, u društvu sa liderom u globalnoj ponudi energetske i vojne opreme, General Electricom. Te i ostale poslovne adrese s Forbesove liste na svojim čelnim pozicijama udomljuju osobe, koje su nekoliko godina njihovi top-menedžeri, da bi poslije bile predsjednici vlada, ministri, vodeći bankari ili na čelu MMF-a i Svjetske banke ili Svjetske trgovinske organizacije.
Stoga je toj kompanijskoj top-ljestvici prilično komplementarna top-ljestvica najcjenjenijih poslovnih vođa, koju je za 2005-u sačinio globalni Financial Times, na temelju anketnog ispitivanja 954 glavna direktora u 25 razvijenih zemalja i tamošnjih najvećih kompanija i banaka. Među prvih desetoro su, naime, ne samo Bill Gates, kao prvo ime informatičkoga biznisa, nego i Jack Welch (koji se iskazao kao glavni direktor General Electrica), i John Brown (koji se proslavio na čelu British Petroleuma). Usput, žene je u tom svijetu svemoći moguće naći samo svijećom.
U sjeni špekulacija
Ipak, većina njih su najmoćniji upravljači, operativci, u tom novom svjetskom poretku, ali nisu još dovoljno stari i premoćni da bi umišljali i djelovali kao njegovi vlasnici, stvarni gospodari. Imena te vrste gospodara svijeta od vremena francuske revolucije iz 1789-e, dugo su za širu javnost ostajala pod velom tajne, u sjeni špekulacija da ovi ili oni pripadaju nekoj od masonskih loža, čija je misija zidanje slobodnog svijeta po mjeri kapitala i širenje moći razvijenih kapitalističkih zemalja na sve strane manje razvijena svijeta, radi njegova što jeftinijeg podčinjavanja.
No, informatička je era promijenila i te običaje: imena više nisu tajna, pa ni mjesta i datumi njihova okupljanja, nego tajnom ostaje njihov sadržaj, dogovori, planovi. S razvojem interneta ta su moćna imena zaposjela brojne internetske adrese, premrežavajući tradicionalne masonske lože s novokomponiranim imenima globalnih »trustova mozgova«, prema mjestu njihova okupljanja ili prema njihovoj tehničkoj strukturi.
Zidari »Sudnjeg dana« ili Dana poslije
Tako se dvije najmoćnije skupine, u kojima se više-manje nalaze i sastaju ista imena moćnika, danas prepoznaju pod šiframa Bilderberg-grupe i Trilateralne komisije. Prva je skupina začeta još 1954., nalazeći se u istoimenom hotelu u Nizozemskoj, a druga 1973. nakon prvog naftnog šoka, okupljajući najutjecajnije ljude Amerike, zapadne Evrope i Japana. Među njima su ta najmoćnija i najutjecajnija imena novog svjetskog poretka: od konzultanta za mnoge velike i male ratove i primirja, Henrija Kissingera, i špekulanta-filantropa koji posreduje u osvajanju bivših socijalističkih zemalja, Georga Sorosa, preko najmoćnijeg američkoga masona, Davida Rockefellera, do meštra koji zida novu globalnu naftovodnu i plinovodnu mrežu Dicka Chenneya, meštra koji ruši sve što mu na tom putu smeta Donalda Rumsfelda, meštra koji preko Svjetske banke smiruje revolt žrtava globalizma Paula Wolfowitza, sve do relativno mlađahna meštra, zaduženog za zidanje Balkanske unije Carla Bildta. Da bi skupni portret gospodara novog svjetskog poretka bio potpun, trebalo bi mu još umontirati i glavu novog-starog poglavara Saudijske Arabije, Abdulaha, i sliku novog ruskog cara Putina, i trojku najmoćnijih s vrha KP Kine.
Oni gospodare sa više od dvije trećine svjetskoga bruto-proizvoda, s većinom ratišta u svijetu, s većinom velikih demografskih promjena i etničkih seobi i »čišćenja«, te s većinom prirodnih izvora i zagađenja na Zemlji, pa i s međunarodnom (ne)pravdom i najnovijim tumačenjima povijesti. Zidaju li novi svijet prema Božjem ili prema Vražjem planu, možda će neki spoznati vrlo skoro.
Ima i nekoliko zanimljivih tabela koje su izašle u tiskanom izdanju, a nema ih na elektronskom. Pa pričekajte malo...kad se uspijem ulogirat
Prijava
FAQ
Pretraživač
jer starci neznaju sta ja zapravo mislim.
Daj zabrij nasto taj lici. Kad te žvakne rukom, orbitiras planet 
