Kokain je droga koja je raširena među pripadnicima društvenih slojeva (klasa) za koje na prvi pogled nikad ne biste pomislili da su ovisnici, jer po svom obrazovanju, zaradi, društvenom i socijalnom statusu ne spadaju u sliku koju obično imamo o narkićima kao o mršavim i ispijenim jadnicima, neurednim osobama, koje pate od stalne besparice, nezaposlenima, neoženjenima, razdrapanima koji se vuku po mračnim mjestima...NAprotiv, često su to uglađeni i visokopozicionirani članovi društvenog vrha, pa se često čuje da je koka droga elite, a elita se brine da održi svoj položaj pa dobro skriva svoje "male slabosti". Da se ne shvati pogrešno, nisu svi društveno uspješni ljudi ovisnici o kokainu, ali ako jesu ovisnici o drogama, onda je to najčešće koka.
Simptomi:
Nesanica,
smanjenje seksualne potencije i libida,
poremećaji ponašanja i poremećaji ličnosti,
neobjašnjivi izljevi bijesa i euforično dobrog raspoloženja koji se dramatično izmjenjuju bez neke logike, tako da osoba postaje teška za komunikaciju svojoj okolini, a često i nasilna,
paranoja (kad osoba umišlja da su svi protvi nje, da je sve što joj se zbiva proizvod neke urote protiv nje, pa stalno nekog provjerava, prati, sumnjiči, optužuje),
nesavladiva potreba za velikim količinama slatke hrane,
poremećaji u hranjenju (bulimija=periodi prežderavanja kojem slijedi namjerno izazivanje povraćanja, i periodi ne uzimanja nikakve hrane)
nekontrolirano tresenje ruku,
drhtavica
iznenadni izljevi obilnog znojenja
valovi vrućine
teškoće s disanjem i lupanjem srca,
poremećaji u mišljenju i donošenju odluka, tj. nestrpljivost u zadovoljavanju protreba i želja, te posljedično tome, donošenje i ostvarivanje ishitrenih i nepromišljenih odluka (moglo bi se reći da osoba donosi glupe odluke, da oglupavi)
Možete li zamisliti kombinaciju kokainske krize i psihopatskog karaktera, ili kako mi to zovemo OPS-a, iliti narcističkog poremećaja ličnosti? E..bolje nemojte ni zamišljati...
I još, nešto teorije skinute s gradskog portala grada Karlovca, gdje se može naći velik broj podataka, ako nekog zanima...
Kako nastaju efekti kokaina?
Brojna istraživanja su pokrenuta da bi se otkrio način na koji kokain stvara prijatne efekte, kao i razlog zbog čega je toliko adiktivan. On svoje efekte stvara u strukturama koje su duboko u mozgu. Naučnici su otkrili dijelove mozga koji, kada su stimulirani, stvaraju osjećanje zadovoljstva. Ispitivanja vršena na životinjama su pokazala da sve vrste ugodnih podražaja, kao što su hrana, voda, sex i različite ilegalne droge, intenziviraju aktivnost u ovom dijelu mozga.
Kokain u mozgu - u normalnom procesu komunikacije, neuron otpušta dopamin u sinapsu, gdje se veže za dopaminske receptore na susjednom neuronu. Obično se dopamin reciklira nazad u prenosni neuron pomoću specijaliziranog proteina koji se zove dopaminski prenosnik. Ako je kokain prisutan, on se zakači za dopaminski prenosnik i blokira uobičajeni proces recikliranja što rezultira nakupljanjem dopamina u sinapsi, a to doprinosi stvaranju ugodnih efekata kokaina.
U normalnim uslovima neuron otpušta dopamin u sinapsu (mali prostor između dva neurona) gdje se on veže za posebne proteine (koji se zovu dopaminski receptori) koji se nalaze na susjednom neuronu, šaljući signale tom neuronu. Droge koje se zloupotrebljavaju ometaju proces komunikacije između neurona. Naprimjer, naučnici su otkrili da kokain blokira odlazak dopamina iz sinapse, što uzrokuje nakupljanje dopamina. Ove nakupine dopamina konstantno stimulišu prijemne neurone, što vjerovatno stvara euforiju o kojoj obično govore korisnici kokaina.
Kako se zloupotreba kokaina nastavlja, tako se razvija tolerancija. To znači da su potrebne veće doze i češće konzumiranje kokaina kako bi mozak proizveo isti nivo zadovoljstva kao i kod prvog uzimanja. Novija istraživanja su pokazala da, tokom perioda apstinencije od upotrebe kokaina, sjećanja na euforiju izazvanu kokainom ili izloženost dešavanjima vezanim za upotrebu droga, može izazvati ogromnu žudnju i recidiv, čak i nakon dugog perioda apstinencije.
Koji su kratkoročni efekti kokaina?
Kratkoročni efekti kokaina
Povećana energija
Smanjen apetit
Mentalna budnost
Ubrzan srčani ritam i povišen krvni pritisak
Suženi krvni sudovi
Povišena temperatura
Proširene zjenice
Efekti kokaina se javljaju gotovo odmah po uzimanju jedne doze i nestaju nakon nekoliko minuta ili sati. Uzet u malim količinama (do 100 mg) kokain obično kod korisnika stvara osjećaj euforije, energičnosti, govorljivosti i dolazi do promjena u percepciji. Može se, također, privremeno smanjiti potreba za hranom i spavanjem. Neki korisnici smatraju da im droga pomaže pri bržem izvođenju jednostavnih psihičkih i intelektualnih zadataka, dok drugi mogu iskusiti suprotne efekte.
Dužina trajanja euforičnih efekata koje stvara kokain zavisi od načina unošenja droge u organizam.Što je brža apsorpcija, to je euforija intenzivnija. Također, što je brža apsorpcija, to je kraće trajanje osjećanja opijenosti. Nakon ušmrkavanja, euforija relativno sporo počinje, ali može trajati 15 do 30 minuta, dok kod pušenja traje od 5 do 10 minuta.
Kratkoročni fizički efekti kokaina uključuju sužavanje krvnih sudova, proširene zjenice, ubrzano kucanje srca, povišenu temperaturu i krvni pritisak. Veće količine kokaina (nekoliko stotina miligrama ili više) mogu intenzivirati korisnikovo osjećanje euforije, ali također mogu dovesti do bizarnog, nestaloženog i nasilnog ponašanja. Ovi korisnici mogu osjetiti drhtavicu, vrtoglavicu, grčeve u mišićima, paranoju, ili, kod ponovljenog uzimanja, toksičnu reakciju sličnu onoj kod trovanja amfetaminima. Neki korisnici kokaina osjećaju nemir, razdražljivost i zabrinutost. U rijetkim situacijama može doći do iznenadne smrti nakon prvog uzimanja kokaina ili neočekivanih iznenadnih dešavanja nakon uzimanja droge. Kokainom izazvane smrti su rezultat prestanka rada srca ili napada za kojim slijedi prestanak rada respiratornog sistema.
Koji su dugoročni efekti uzimanja kokaina?
Dugoročni efekti kokaina
Ovisnost
Razdražljivost i promjene raspoloženja
Nemir
Paranoja
Slušne halucinacije
Kokain je veoma adiktivna droga. Nakon što prvi put proba kokain osoba će teško moći predvidjeti ili kontrolisati do kada će uzimati drogu. Smatra se da su stimulativni i adiktivni efekti kokaina rezultat njegove sposobnosti da ometa reapsorpciju dopamina od strane nervnih ćelija.
Može se razviti vidljiva tolerancija na kokain o kojoj mnogi ovisnici govore, a to znači da ne uspijevaju da ponovo dožive prijatne efekte koje su osjetili prvi put. Stoga će korisnici stalno povećavati doze da bi intenzivirali i produžili euforične efekte. Dok se prag toleracije za uzbuđenje povećava, korisnici mogu postati osjetljiviji na kokainske anestetičke i konvulzivne (izaziva grčeve) efekte, bez povećavanja količine uzete droge. Ova povećana osjetljivost može biti uzrok iznenadne smrti, nakon uzimanja relativno malih doza kokaina.
Ukoliko se droga uzima ponovno i u sve većim količinama može doći do
Kod:
stanja povećane razdražljivosti, nemira i paranoje. Ovo može rezultirati pravom paranoidno psihozom, gdje osoba gubi svaki k
ontakt sa stvarnošću i doživljava slušne halucinacije.
Koje medicinske komplikacije uzrokuje zloupotreba kokaina?
Velike medicinske komplikacije su vezane za upotrebu kokaina. Neke od najčešćih komplikacija su kardiovaskularni problemi koji uključuju aritmiju i srčani udar; zatim respiratorni problemi kao što su bol u prsima i prestanak disanja; neurološki problemi uključuju moždani udar i glavobolju; i stomačni problemi uključuju bolove u abdomenu i mučninu.
Upotreba kokaina je vezana uz različite bolesti srca.
Kod:
Ustanovljeno je da kokain izaziva haotičan srčani ritam, koji se zove ventrikularna fibrilacija; ubrzano kucanje srca i disanje; i povišen krvni pritisak i tjelesna temperatura. Fizički simptomi mogu biti i bolovi u prsima, mučnina, zamagljen vid, groznica, grčevi i koma.
Različiti načini uzimanja kokaina mogu izazvati različite nusefekte. Ako se, naprimjer, kokain ušmrkava
Kod:
može doći do gubitka čula mirisa, krvarenja iz nosa, otežanog gutanja, promuklosti, nadraženosti nazalnog septuma, što može dovesti do hroničnog zapaljenja, curenje iz nosa. Unošenje kokaina na usta može uzrokovati tešku crijevnu gangrenu praćenu smanjenim protokom krvi. A ukoliko osoba injicira kokain može imati tragove uboda, najčešće na nadlaktici. Intravenozni korisnici kokaina mogu imati alergijske reakcije, ili na drogu, ili na neke dodatke koji se nalaze u uličnom kokainu, što u težim slučajevima može dovesti do smrti. Kokain smanjuje potrebu za hranom, pa mnogi hronični korisnici kokaina izgube apetit, što dovodi do velikog gubitka na težini.
Medicinske posljedice zloupotrebe kokaina
Kardiovaskularni efekti
poremećen srčani ritam
srčani udari
Respiratorni efekti
bol u prsima
prestanak disanja
Neurološki efekti
udari
napadi i glavobolje
Stomačne komplikacije
bol u abdomenu
mučnina
Kod:
Istraživanjima se došlo do spoznaje da je opasno miješati kokain i alkohol. Kada se kombinuju ove dvije droge tijelo ih pretvara u cocaethylene. Efekti cocaethylenea traju duže i toksičniji su, nego svaka od ovih droga posebno.
Iako je potrebno još istraživanja, bitno je naglasiti da je mješavina kokaina i alkohola najčešća kombinacija droga koja rezultira smrću.
Da li su korisnici kokaina izloženi većem riziku da dobiju HIV/SIDU, hepatitis B i C?
Da. Korisnici kokaina, osobito oni koji ga injiciraju, spadaju u grupu koja je izložena velikom riziku da se zarazi HIV virusom i hepatitisom. Zapravo, zloupotreba ilegalnih droga, uključujući i crack kokain, predstavlja osnovni faktor rizika za dobijanje HIV virusa. Do širenja HIV virusa, među korisnicima droga, dolazi prilikom dijeljenja kontaminiranih igala i ostalog pribora. Virus se može prenijeti i indirektno, sa majke koja je HIV pozitivna, na dijete. To je veoma alarmantno, jer su u više od 60% slučajeva žene te koje imaju SIDU. Istraživanja su, također, pokazala da uzimanje droge može uticati na donošenje odluka, što može dovesti do seksa bez zaštite, zatim korisnici mogu između sebe dijeliti igle i pribor za injiciranje, te se prostituisati za drogu, bilo da se radi o ženama ili muškarcima.
I hepatitis C se, također, veoma brzo širi među korisnicima koji injiciraju drogu; procjenjuje se da među ovom populacijom ima od 65% do 90%. Još uvijek ne postoji vakcina protiv hepatitisa C, a liječenje je skupo, često neefikasno i može imati teške nuspojave.