Artist je napisao/la:
ok, još nisam ni počeo čitati knjige koje botaničar preporuči, ali zanima me zašto se za biodinamičke pripravke moraju koristiti životinjski dijelovi? dali postoji neki "opravdani" razlog za to?
...citat iz priručnika "Biodinamički pripravci":
"Kod izrade pripravaka upotrebljavamo sastojke iz biljnog i životinjskog svijeta, i na njih u fazi zrenja djeluju sasvim određene kvalitete energije svemira i zemlje. Kod toga je važna ključna Steinerova misao, spomenuta više puta u poljoprivrednom tečaju, da treba kod izrade pripravaka "ostati potpuno u području živoga". Zato važi pravilo: za izradu pripravaka upotrebljavamo neprerađene, kako ljekovite biljke, tako i životinjske organe, koje kod toga upotrebljavamo, dakle životinjske organe bez prekuhavanja, dezinfekcije, zamrzavanja itd. Tek takvi prirodni organi mogu u vremenu zrenja pripravaka raditi sličnu funkciju kakvu je imaju u organizmu žive životinje i važno pridonose koncentraciji energija koje biljke trebaju."
Artist je napisao/la:
a šta biste rekli o korištenju plavog kamena (modre galice) za tretiranje biljaka protiv razno-raznih stvari?
..to se može upotrebljavati, pogotovo u voćarstvu i vinogradarstvu, uglavnom za plamenjaču (peronosporu), za crvene paleži listova i sušice cvata, a preporučuje se i za preventivna prskanja loze u doba mirovanja (zimi). No uvijek treba biti pažljiv u količini upotrebe modre galice, zato ja kod povrtnih kultura rađe upotrebljavam ostale preparate i čajeve..
Stoga evo recept za spremanje tkz. bordoške juhe (na bazi modre galice), koju sam davno negdje pokupio:
"U borbi protiv životinjskih i biljnih štetnika od velike je važnosti pravilna priredba škropila - sredstva za prskanje. Moramo ih stoga prirediti točno i savjesno.
1) Bordoška juha:
Za priređivanje bordoške juhe potrebno je: modra galica (plavi kamen), negašeno ili gašeno vapno (kreč) i voda.
Modra galica treba biti čista, zatvorene modre boje. Negašeno vapno mora biti svježe, dobro pečeno, bez kamenja i druge nečistoće. Gašeno vapno nije toliko za preporučiti. Ukoliko već uzimamo, moramo uzimati iz dubljih slojeva krečane, nikada sa površine. Gašeno vapno mora biti gusto bez šupljina i masnog opipa. Najbolja je voda kišnica. Ukoliko je nemamo, možemo uzeti običnu bunarsku vodu. Napredan voćar međutim će gledati da ima uvijek na zalihi kišnice.
Način priredbe 1% bordoške juhe: l kg modre galice rastopimo u 50 lit. vode i to u kakvoj drvenoj posudi (bačvi). Da se prije rastopi, možemo galicu dobro izsitniti u vrećici od rijetkog platna i staviti da visi u vodi. Na ovaj način postiže se najbrže i najbolje rastvaranje. Kako se modra galica sporo rastvara, mora se to činiti uveče prije prskanja, da bi se tokom noći galica rastvorila.
U drugoj posudi, koja ima zapremninu preko 100 lit., ra- stopimo u 50 lit. vode 1/2 kg živog vapna, kojeg smo prije po malo gasili ili oko 11/2 kg gašenog vapna.
Ako imamo negašenog vapna, gasimo ga tako, da naj- prije nalijemo toliko vode da bude vapno do polovice potopljeno u njoj. Kad je vapno upilo vodu, dolijeva se dalje voda, da se dobije gusta kaša, koja se onda razblažuje sa dodavanjem vode do 50 litara. Kada se je i galica i vapno rastopilo, sipa se vrlo polako i uz jako miješanje rastvor modre galice u rastvor vapna (ne obratno). Lakmusovim papirom vidimo, da li u smjesi ima dovoljno vapna. Ako crveni lakmusov papir pomodri, znači da je vapna u dostatnoj količini. Pokus možemo vršiti i sa fenoftalin papirom, ako bijeli fenoftalein papir pocrveni znak je, da je dovoljno vapna. Ukoliko ne pocrveni znači, da moramo dodati toliko vapnenog mlijeka, da papir postane pravilno crveni. Suviše velika količina vapna nije također dobra, jer ima ovakvo sredstvo onda loši utjecaj na list i drvo voćke. Veća količina vapna ne povećava jakost sredstva proti bo- lestima. Krivo je mišljenje da vapno djeluje kao fungicid. Ono je potrebno samo da neutralizira kiselinu!. Bordoška juha dobra je samo onda, ako se upotrebljava svježa. Ostane li samo jednu noć, gubi na djelovanju. Bordošku juhu moramo stoga upotrebiti odmah kad smo je pripravili. Pripraviti je moramo samo toliko, koliko možemo potrošiti isti dan. Prije upotrebe valja rastvor uvijek dobro promješati.
Preporuku za upotrebu bordoške juhe u zaštiti od peronospore pripisuju botaničaru Millardetu koji je taj korisni učinak slučajno zapazio 1885. obilazeći oblast Bordeauxa u potrazi za lijekom protiv ove opake bolesti."