PRIJE 70.000 GODINA LJUDI SU U AFRICI OBOŽAVALI PITONA
Otkriven najstariji ritual Homo sapiensa
Da je najstariji ritual Homo sapiensa bio izvođen u Africi prije 70.000 godina, otkrio je tim arheologa predvođen Sheilom Coulson, profesoricom sa Sveučilišta u Oslu, i to tijekom potrage za artefaktima plemena San iz razdoblja mezozoika u brdima Tsodilo u pustinji Kalahari
Općeprihvaćeno stajalište da prvi zabilježeni rituali potječu iz Europe i vremena prije oko 40.000 godina moglo bi promijeniti iznenađujuće arheološko otkriće ureza na zmijolikoj stijeni. Da je najstariji ritual Homo sapiensa bio izvođen u Africi prije 70.000 godina, otkrio je tim arheologa predvođen Sheilom Coulson, profesoricom sa Sveučilišta u Oslu, i to tijekom potrage za artefaktima plemena San iz razdoblja mezozoika u brdima Tsodilo u pustinji Kalahari.
Pleme San naseljava pusto područje na zapadu Botswane, a brda najpoznatija po slikama na stijenama za njih su sveta te ih nazivaju »Planinama bogova« i »Stijenom koja šapće«. Prema mitu o postanku naroda često nazivanog Bušmanima, ljudi su potekli od pitona, a drevna isušena korita potoka oko brda smatrali su dijelom zmije, koja je tragove ostavila tijekom kruženja oko brda u vječnoj potrazi za vodom.
Novi nalazi arheologa dokazuju postojanje lokacije povezivane s pitonom i rituala koji se odvijao u maloj spilji na sjevernome dijelu brda. Spilja je toliko skrivena i teško dostupna da je otkrivena tek 90-ih godina prošloga stoljeća, a prilikom ulaska istraživače je zaprepastila misteriozna stijena, koja izgledom podsjeća na glavu golemog pitona s oko 400 ureza koje je mogla načiniti samo ljudska ruka.
Organiziraniji ljudi
– Moguće je vidjeti usta i oči zmije koja izgleda poput pravog pitona. Igra dnevne svjetlosti daje stijeni izgled zmijske kože, dok noću odsjaj vatre stvara dojam da se piton kreće – objasnila je voditeljica istraživanja.
Iskopavanjem područja ispred šest metara dugačke i dva metra visoke stijene arheolozi su potom pronašli više od 13 tisuća artefakata starih više od 70.000 godina – više od 100 raznobojnih vršaka koplja, oruđa za klesanje kamena i predmeta koji se mogu povezati s ritualnom uporabom, bolje izrađenih i živopisnijih od svih dosad pronađenih primjeraka.
– Ljudi kamenog doba donosili su raznobojne oštrice koplja u spilju gdje bi dovršili njihovu izradu, a samo su oštrice koplja od crvenog kamena bile spaljivane, što predstavlja ritual destrukcije, odnosno žrtvovanja rukotvorina. Nigdje nismo pronašli znakove stanovanja niti uobičajenog oruđa. Naša otkrića pokazuju da su ljudi bili organiziraniji i da su imali sposobnost apstraktnog razmišljanja mnogo ranije no što se dosad pretpostavljalo. Sve ukazuje da je područje Tsodilo bilo poznato gotovo stotinu tisuća godina kao vrlo posebno – objasnila je važnost otkrića Sheila Coulson.
Tijekom istraživanja, arheolozi su uočili i tajni prostor uglačanih rubova iza stijene, što dokazuje da je mnoštvo ljudi prolazilo kroz tu malu odaju u kojoj se mogao sakriti šaman – uz dobar pogled na unutrašnjost pećine, on bi tako istovremeno ostao skriven te bi se narodu činilo da njegov glas dolazi od same zmije.
Najvažnije životinje
Iako su diljem ispitanog područja spilje i prikazi na stijenama iznimno brojni, u ovoj se pećini nalaze samo dvije manje slike žirafe i slona, i to na mjestu slijevanja vode niz stijene. To se pak može objasniti pričama iz mitologije plemena San, pa tako u jednoj priči piton pada u vodu i ne može se sam izvući te ga spašava žirafa, dok se slon s dugačkom surlom često koristi kao metafora za pitona.
– U spilji smo pronašli samo tri najvažnije životinje za taj narod – pitona, slona i žirafu, što je neobično i potvrđuje da se radi o vrlo posebnom mjestu. Nisu oni bez razloga spaljivali oštrice koplja koje su, sudeći prema bojama i uzorcima istih, donosili iz mjesta udaljenih nekoliko stotina kilometara. Mnogi dijelovi slagalice slažu se u potvrdu postojanja nekog rituala – zaključuje Sheila Coulson, čije se otkriće nastavlja na arheološki nalaz otprije pet godina. Naime, do tada su arheolozi smatrali da se civilizacija razvila u Europi nakon što su naši preci migrirali iz Afrike, a tu je teoriju srušio Christopher Henshilwood pronalaskom tragova prebivališta iz mezozoika u južnoafričkoj spilji Blombos.
Izvor
NOVI LIST
Prijava
FAQ
Pretraživač
