Šta će se desiti u CERN_u kada se konačno izvede taj famozni sudar?
Ništa što bi na nas smrtnike imalo nekog vidljivog efekta, bar ne u skorijoj budućnosti! Priče i što kakve nazovi teorije o stvaranju crne rupe i prelasku čitave planete u neki drugi realitet, zaista nemaju u ovom slučaju nikakvog osnova.
Jer da bi nastalo nešto poput crne rupe, pa makar i tzv. mikro crne rupe, treba nepojmljivo velika količina energije, koju, kao što znamo (ili ne baš najbolje) može obezbediti masivna zvezda (makar 8 puta veće mase od mase našeg Sunca), u fazi crvenog diva. U ovoj fazi života zvezde njeno gorivo, (H + H = He) vodonik za fuzijsku reakciju je na izmaku, a upravo je ta energija sprečavala urušavanje masivnih slojeva zvezde pod dejstvom ogromne gravitacione sile. Kad nestane vodonika fuzijska reakcija se nastavlja dalje, pri čemu nastaju atomi težih elemenata, a svaka sledeća reakcija odvija se sve brže, pa tako preobražaj iz silicijuma u gvožđe se dešava za samo 1 dan! Ovo je smrt zvezde, a rađanje crne rupe. Jer kad od zvezde ostane samo super masivno gvozdeno jezgro ono IMPLODIRA, zato što atomi gvožđa pri fuziji više ne oslobađaju energiju (za razliku od lakših elemenata), nego je TROŠE i više nema dovoljno energije za održavanje spoljašnjih slojeva zvezde, tako da gravitacija na kraju UVEK pobedi. Rezultat ove implozije je crna rupa ili pak mnogo bezazlenija neutronska zvezda.
Kao zaključak ove pričice se nameće to, da ovi u CERN_u mogu samo da snjaju o tolikoj energiji koja je dovoljna da jedno gvozdeno jezgro veličine Zemlje sažme u crnu rupu, pa makar toj crnoj rupi tepali mikro crna rupa. Oni tamo sa svojim akceleratorima postižu energije reda veličine TeV (kako kažu tek 2010. će biti postignuto 14 TeV u sudaru dva snopa protona sa po 7 TeV) i sa tim se igraju.
Dalje, postvlja se pitanje ŽAŠTO je sve to izgrađeno i žašto su potrošene tolike pare (koje su po mom skromnom mišljenju i veće nego što se pominje na ovom forumu).
Odgovor je relativno jednostavan i ukratko glasi OSVAJANJE NANOTEHNOLOGIJE!
Naravno ovo nije jedini cilj, jer će još da isproveravaju što kakve teorije fizičara, ali mislim da je najvažniji cilj upravo ovladavanje nanotehnologijom. E sad ako se pitate kako to, onda ću morati da ispricam još jednu pričicu
Dosadašnja tehnologija (ova naša zemaljska ili hibridna, ako je neki pametnjaković skinuo optička vlakna i čipove sa prevoznog sredstva onih što su imali udes leta gospodnjeg 1947_og, pa inverzni inženering) maksimalno može da barata sa atomom kao celinom ili što kakvim molekulima, pri izradi specijalnih vrsta materijala ili kompjuterskih čipova, koji se izrađuju u 90 nm ili čak 45 nm procesu (što su uspeli za memorijske čipove, pa otuda memorijske kartice nikad manjih dimenzija, a nikad većeg kapaciteta). ALI kod nanotehnologije je filozofija totalno različita. Jer ako imaš mašineriju koja je sposobna da radi po ovom novom principu, to znači nema više uzmeš komad nečega, pa ga obrđuješ, sečeš, kuvaš, zamrzavaš i šta sve ne da bi dobio materijal željnih karakteristika, nego lepo iskoristiš BILO KAKVE ATOME i nateraš ih da se iskombinuju i udruže u molekule, čija će struktura biti baš takva kakv materijal ti treba. Sledeći korak i ništa manje složen je sklapanje uređaja u nanofabrici od više vrsta ovoako dobijenih materijala. Ti ueđaji mogu biti od nanorobota (za čije pretpostavljene mogućnosti smo uglavnom čuli), pa do predmeta za svakodnevnu upoterbu. Naravno, ovo sklapanje ne bi bilo puko mašinsko, nego bi se opet koristila mogućnost MAKSIMALNE manipulacije atomima, tako da se oni ponašaju baš onako kako mi hoćemo i da praktično rade za nas.
Da bi se sve ovo postiglo, od čega smo inače svetlosnim godinama daleko, MORA se za početak razbiti atom i neke subatomske čestice da bi se saznalo kakve su to sile i energije kojima treba ovladati u cilju maksimalne kontrole atoma, na čemu se u CERN_u upravo i radi.
Naučnici koji su se bavili ovom tematikom krajem XIX i početkom XX veka, u odnosu na današnja istraživanja u CERN_u, bili su kao deca koja razbijaju zvečku da vide šta to ima unutra. Ali ipak iz te njihove radoznalosti i radova proizašla je (između ostalog) tehnologija kontrolisane fisije (nuklearne elektrane), ali PRE tog ATOMSKA BOMBA.
Znači pre ZLOUPOTREBA, pa onda korisna upotreba.
Vrlo moguće da će i sada biti sličan slučaj. U svakom slučaju ko preživi potencijalnu zloupotrebu nečega ovakvog, posle može da uživa živeći 200+ godina, dok mu nanoroboti sređuju sve, od DNK do boje kose. A onih 3 milijarde manje srećnih (tj. manje potrebnih "eliti") koji su dobili jednu bezazlenu vakcinu sa tim istim nanorobotima, ali programiranim da omoguće "lepu smrt", više se neće niko ni sećati...
E pa pošto sam sad duboko zastranio u paranoju, vreme je da završim, a šta će iz ovog zaista da nastane videćemo, ali ako je za utehu 100% sam siguran da crna rupa neće.
P.S. Toliko od mene za prvo javljanje na ovom cenjenom forumu i veliki pozdrav svim cenjenim članovima!