Nije to samo Gaza. Trenutno je kriza izmedju Indije i Pakistana. Ali ta kriza traje vec 60 godina. Kao i ova kriza s Gazom, Zapadnom obalom i Golanskom visoravni. Gotovo svake godine bude zesci sukob. Prije 2 godine izrael je usao vojskom u suverenu i nezavisnu drzavu - Libanon - i opet nikom nista. Ljetos je bila Rusija i Gruzija. A prije toga Irak i Afganistan. Stalno su sukobi negdje, a ovo oko Gaze, tko zna, tek cemo vidjeti.
Kad je Hamas dosao na vlast prosle godine (prije je bio Fatah - puno price malo akcije), Izrael a i SAD su odbile s njima pregovarati dok ne raspusti militantsko krilo (nekih 25 000 hamasovih militanata u pojasu Gaze). Izrael je uveo pomorsku i kopnenu blokadu, blokirao banke, prestao slati bilo kakvu pomoc. Vec godinu i pol Gaza je na rubu zivota. Glavne rute nabavke bilo kakve robe, od ljekova, tehnicke i vojne opreme su podzemni tuneli na granici s Egiptom. Zatim je Hamas poceo raketne napade, da bi pristao na 6-mjesecno primirje koje je isteklo u prosincu 2008. Izrael nije nista ispunio iz uvjeta primirja - blokada se nastavila. Hamas je nakon isteka poceo raketirati ciljeve u izraelu i to vrlo primitivnim raketama. Izrael je odgovorio vojnom akcijom koja jos uvijek traje.
Sad, reakcija Izraelaca je bila vrlo predvidiva, ali su oni pravi krivci samog uzroka - Hamasovog raketiranja. Deseljecima odrzavaju status quo u pregovorima s Palestincima, a pojas Gaze je također desetljecima mjesto zestokih borbi, prakticki izbjeglicki kamp bez ikakve privrede i ovisi o vanjskoj pomoci (nezaposlenost 80%).
Moguce je da je Izrael ovu akciju i akciju 2006. protiv Hezbolaha u Libanonu pokrenuo kako bi maksimalno oslabio svoje oponente. Jer u uvjetima da Izrael krene na Iran, Hezbolah i Hamas bi zasigurno pokusali na neki nacin "osvetiti" svoju muslimansku bracu. Iran podrzava Hezbolah (sijitska politicko-militantna skupina) a odnedavno i Hamas - ali samo moralno. Dakle osiguraj susjedstvo, a tek onda napadni dalje u kvartu.
Jedna od mogucih prelomnih tocki je vec za 2 dana - u subotu. Tada bi trebao doci iranski brod humanitarne pomoci za Gazu - koji prijeti probijanjem blokade. Posto se u medjunarodnom pravu - pomorska blokada tretira kao objava rata - moguci su konflikti koji bi doveli do otvorenog Izraelsko-Iranskog sukoba. Iran je definitivno na meti Izraela i do kaja ove godine Izrael ce se pozabaviti tim pitanjem (drugim rijecima bombardirat ce iranska nuklearna postrojenja). Medjutim, ne bih se iznenadio da Iranci zadaju prvi udarac, s obzirom da im se stalno prijeti, blokiraju se racuni po Europi i americi njihovih najvecih banaka, optuzuje ih se da dostavljaju oruzje Hamasu (nedavna medijska patka oko Fajr-3 raketa i mogucnostu raketiranja nuklearke u Dimoni u Izraelu), da dostavljaju oruzje Hezbolahu, da naoruzavaju iracke sijitske militante (Moqtada al-Sadr i njegova Mehdi vojska), prijeti im se pomorskom blokadom itd. Ali mislim da je to malo pretesko za ocekivati. No Izrael zna da nema puno vremena, S-300 se izgleda vec sklapa u Iranu i zracna akcija Izraela bez vecih opasnosti ce biti moguca jos nekoliko mjeseci. A takodjer krajem godine se procjenjuje da ce Iran imati dovoljno obogacenog urana za jednu atomsku bombu, a rakete vec imaju koje mgu dokuciti Tel-Aviv. Sam Iran ne predstavlja opasnost, osim dodatne destabilizacije Bliskog istoka i raketiranja cijene nafte u visine. Medjutim, iranska nuklearna postrojenja grade ruski inzinjeri i znanstvenici. Kako ce Rusija reagirati ako u tim Izraelovim zracnim napadima pogine npr. 12 ruskih inzinjera i znanstvenika?
Uglavnom, kriza je stalno u svijetu, pa zamisli samo vrijeme hladnog rata kad su SAD i Rusija bili takoreci otvoreni neprijatelji? 24-satne zracne patrole nuklearnih bombardera s jedne i druge strane, igre podmornicama, satelitima i kojecime. Naravno, kriza je i sada i sve to potencirano velikom globalnom financijskom krizom navodi na pomisao da bi se u skoro vrijeme mogao odigrati neki zesci sukob. Ali mislim da otvoreni sukob velikih sila nije toliko izgledan (iako naravno vjerojatnost uvijek postoji). Mislim da ce se sluziti satelitskim drzavama i suptilnim metodama, nesto kao borba americke "demokracije" i komunizma 50-ih i 60-tih. Uglavnom, prvo cemo pricekati subotu i dolazak iranskog broda. Onda cemo dalje komentirati
Lijep pozdrav!